Esztergom

Esztergom

Ostrogon ili Ostrigon (mađarski: Esztergom, latinski: Strigonium, njemački: Gran, poljski: Ostrzyhom, slovački: Ostrihom, turski: Estergon, rumunjski: Strigoniu) je grad na sjeveru Mađarske udaljen oko 50 km od Budimpešte. Ostrogon leži na desnoj obali Dunava, koji na tom dijelu tvori granicu sa Slovačkom, nalazi se u Komoransko-ostrogonskoj županiji. Hrvati iz Erčina ovaj grad zovu Ostrogon, stanovnika zovu Ostrogonac i Ostrogonkinja, pridjev je ostrogonski, dok Hrvati u Senandriji ovaj grad zovu Ostrigon, a stanovnika zovu Ostrigonac i Ostrigonka, pridjev je ostrigonski. Nazočnost Hrvata u ovim krajevima ostala je u prezimenu Ostrogonac. Javilo se kao oznaka kad su se Hrvati koji su doselili u ove krajeve preselili u Bačku oslobođenu od Turaka. Ostrogon je bio glavni grad Mađarskog kraljevstva te potom i Hrvatsko-ugarskog kraljevstva između 10. i 13. stoljeća. Bio je kraljevski grad sve dok tadašnji mađarski kralj Bela IV. nije prvo premjestio svoj dvor u Višegrad te poslije u Budim. Ostrogon je i danas sjedište primasa Katoličke crkve u Mađarskoj, zbog tog Ostrogon zovu mađarski Rim ili…